PREUZMI OVDJE

Česta pitanja

Rak vrata maternice zloćudna je bolest koja se razvija u dijelu maternice koji se otvara u rodnicu. Nastaje kada se pojave nepopravljive promjene na stanicama koje oblažu vrat maternice te one počnu nekontrolirano rasti zbog dugotrajne infekcije visokorizičnim tipovima HPV-a.

Obično je za razvoj ovog sijela raka potreban dulji period (10 – 15 godina).

Simptomi raka vrata maternice nespecifični su i rijetki. Predstadiji obično nemaju nikakve simptome. Uznapredovale stadije prate slijedeći simptomi: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajen iscjedak, bolovi u donjem dijelu trbuha.

Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju ginekološkog pregleda – citološkog nalaza, kolposkopije, biopsije i konizacije.

Testovi probira na rak vrata maternice su Papa test i testiranje na HPV.

Papa test je citološka analiza obriska rodnice i vrata maternice uzetog bezbolno prigodom ginekološkog pregleda. To je jednostavna i neinvazivna medicinska pretraga za žene kojom se uzima mala količina površinskih stanica rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Uzorak stanica zatim s šalje
u citološki laboratorij gdje se analizira pod mikroskopom. Papa test ponajprije služi za probir i rano  otkrivanje abnormalnih promjena na stanicama vrata maternice (premalignih promjena raka vrata maternice i raka vrata maternice). Rezultati mogu upućivati na prisutnost nekih mikroorganizama i infekcija, no za dijagnozu spolno prenosive infekcije potrebne su potrebne dodatne pretrage.

HPV test sastoji se od analize brisa vrata maternice na molekularnoj razini čime se utvrđuje prisutnost humanog papiloma virusa (HPV). Postupak prilikom testiranja  na HPV sličan je onom kod Papa testa.

Sumnja na HPV infekciju kod muškaraca: testiraju se osobe ako imaju kliničkim i medicinskim indikacijama – specijalist dermatovenerolog procjenjuje potrebu testiranja kod svake ososbe. Potrebna je uputnica od liječnika obiteljske medicine.

Sumnja na HPV infekciju kod žena: ginekolog postavlja indikaciju za testiranje i uzima obrisak vrat amaternice.

Testiranje na HPV se ženama kao probirno testiranje na otkrivanje premalignih promjena preporučuje se nakon 30. godine života. Zašto? Infekcija HPV-om je vrlo česta infekcija. Smatra se da će 80% spolno aktivnih osoba tijekom života bit će zaraženo HPV-om. Kod većine osoba infekcija će proći spontano zahvaljujući djelovanju našeg imunološkog sustava, najčešće unutar dvije godine od infekcije. Zbog toga se ženama mlađim od 30 godina ne preporučuje probirno testiranje na HPV, jer se očekuje da će infekcija tim virusom u velikom broju slučajeva spontano nestati. U manjem broju žena, infekcija će trajat niz godina (10 – 15 godina) te uzrokovati premaligne promjene vrata maternice, a ako se na vrijeme ne liječi, i rak.

Pozitivan rezult testiranja na HPV pokazuje da imate infekciju HPV-om i da ste moguće izloženi povećanom riziku od razvoja premalignih stanja i raka vrata maternice. Pozitivan rezultat testiranja na HPV ne znači nužno da imate rak ili da ćete ga dobiti.

Preventivni ginekološki pregledi preporučuju se jednom godišnje, a Papa i HPV test ovisno o zdravstvenom stanju žene prema uputi ginekologa, što može biti i jednim godišnje. Ako su prethodni Papa testovi bili uredni optimalan interval između dva Papa testa je tri godine u životnoj dobi od 25 do 49 godina, a interval od pet godina optimalan je u dobnoj skupini od 50 do 64 godine.

Normalan nalaz PAPA-testa pokazuje da nisu pronađene promijenjene stanice. Abnormalan nalaz upućuje na to da su pronađene promijenjene stanice. Većina žena čiji je nalaz PAPA-testa abnormalan neće trebati liječenje, no manji broj njih imat će veće abnormalnosti stanica koje će zahtijevati liječenje.

Glavni rizični čimbenik i nužan preduvjet za razvoj predstadija raka i raka vrata maternice je kronična infekcija visokorizičnim HPV-om. Rak vrata maternice u 99,7 % slučajeva uzrokovan je kroničnom, neliječenom infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Dodatni rizični čimbenici su uzimanje oralne hormonalne kontracepcije, druge spolno prenosive infekcije, genetska sklonost (rak vrata maternice u obitelji), genetski čimbenici, pušenje, nepravilna prehrana (deficit određenih prehrambenih sastojaka).

HPV je uzročnik najproširenije virusne spolno prenosive infekcije. Prenosi se spolnim odnosom (vaginalnim, analnim, oralnim), a može se prenijeti sa zaražene na zdravu osobu kontaktom tijelom o tijelo i bez spolnoga odnosa. Poznato je više od 200 tipova HPV-a, 50-ak inficira područje genitalija, od kojih su neki niskorizični (uzrokuju spolne bradavice), a neki visokorizični (mogu uzrokovati zloćudne promjene u stanicama). Najveći broj zaraženih osoba uspijeva svladati infekciju, no ako se virus zadrži u stanicama sluznice, promjene na stanicama mogu napredovati sve do razvoja raka. U žena rak može nastati na vratu maternice, rodnici, stidnici, grlu i anusu. U muškaraca se rak može razviti na sluznici genitalnoga područja, anusu, grlu ili penisu.

HPV niskog rizika može uzrokovati nastanak genitalnih bradavica i blaže promjene stanica vrata maternice. HPV visokog rizika može u žena uzrokovati teže premaligne i maligne promjene stanica vrata maternice, rodnice, stidnici, grlu i anusu. U muškaraca se rak može razviti na sluznici genitalnoga područja, anusu, grlu ili penisu. Tipovi 16 i 18 najrizičniji su tipovi HPV-a za razvoj premalignih promjena i raka vrata maternice.

Većina nosilaca HPV-a ne zna da je zaražena s obzirom na to da virus obično ne izaziva simptome. Infekcija HPV-om može godinama biti u stanju mirovanja, klinički neaktivnom stadiju, a da pri tome ne uzrokuje bolest. Nakon više godina mirovanja može se aktivirati i postepeno izazvati promjene na sluznici. Spolne bradavice (kondilomi) utvrđuju se vanjskim pregledom spolovila. Infekcija sluznice ne može se vidjeti ni utvrditi pregledom. Papa testom utvrđuje se postoje li neke promjene na stanicama, a testiranjem obriska rodnice na HPV utvrđuje se postoji li infekcija i određuje se tip virusa kojim je osoba zaražena.

Spolne bradavice (kondilomi) se mogu liječiti premazivanjem, smrzavanjem, spaljivanjem ili kirurškim odstranjivanjem. Promjene na sluznici vrata maternice liječe se laserski, elektrokoagulacijom ili se kirurškim metodama odstranjuje zaraženi dio.

Cjepivo protiv infekcije Humanim papiloma virusom (HPV) je dostupno u Republici Hrvatskoj kao dio Nacionalnog programa cijepljenja za svu djecu od 5. – 8. razreda osnovne škole, a mogu se cijepiti svi od 9 do 25 godina starosti.

Cijepljenjem u mlađoj dobi postiže se bolji imunološki odgovor organizma. Dovoljne su dvije doze cjepiva do navršene 15. godine. Cijepljenje dječaka i djevojčica se preporučuje prije izlaganja virusu.

Cijepljenje protiv HPV-a i redoviti preventivni ginekološki pregledi siguran su put prema zaštiti od raka vrata maternice i drugih bolesti uzrokovanih HPV-om.

Cjepiva su visoko učinkovita u zaštiti protiv određenih tipova HPV-a sadržanih u cjepivu, no budući da ima visokorizičnih tipova koji nisu obuhvaćeni cjepivima i budući da infekcija HPV-om nema simptoma, redoviti ginekološki pregledi i dalje su potrebni. Stoga je važno je istaknuti da bi žene cijepljene protiv HPV-a i dalje trebale redovito sudjelovati u organiziranom probiru i ići redovito na preventivne preglede.

Testiranje na rak, odnosno na preduvjete koji ga mogu uzrokovati, kod osoba koje nemaju simptome naziva se probir. Probir na rak vrata maternice pomaže spriječiti nastanak raka ranim otkrivanjem abnormalnosti stanica vrata maternice tako da ih možemo liječiti prije nego što se rak uspije razviti. Kod nekih vrsta, kao što je rak vrata maternice, probirom se može čak spriječiti i pojava samog raka. Dijagnostički postupci nam omogućavaju da pronađemo promjene na vratu maternice koje bi mogle dovesti do nastanka raka vrata maternice. Izlječenje u predstadijima (premalignim promjenama) ove bolesti gotovo je stopostotno.

Premaligne lezije se odstranjuju kirurškim zahvatima. Zahvate odstranjenja dijela sluznice zahvaćenim abnormalnim promjenama nazivamo minimalno invazivnim kao što su  LLETZ ( engl. Large Loop Excision Transformation Zone) , konizacija nožem ili laserom.  Ako su premaligne promjene manjeg stupnja koristimo različite postupke uklanjanja promijenjenog epitela na vratu maternice kao što su krioterapija, laservaporizacija, i elektrokauterizacija. Viši stadiji maligne bolesti uspješno se liječe kirurškim zahvatima odstranjenja vrata maternice, maternice ili maternice s jajnikom i jajovodima, odstranjenjem tkiva oko maternice sa limfnim čvorovima zdjelice, te zračenjem i kemoterapijom. Ovisno o stupnju bolesti koriste se različiti opsezi operacija odnosno kombinacije sa zračenjem i kemoterapijom.

Prevencija raka vrata maternice uključuje edukaciju o rizicima i zaštiti, cijepljenje protiv HPV-a i preventivne liječničke preglede. Ključna je primjena znanja kroz odgovorno spolno ponašanje i zdrav stil života. Preventivni ginekološki pregledi i testiranja (Papa test, HPV test) imaju za cilj rano otkrivanje raka i promjena na stanicama koje predhode raku.

Skraćenice LSIL, HSIL, CIN I, CIN II, CIN III i CIS na nalazu Papa testa označavaju stupanj abnormalnih promjena na pločastim stanicama vrata maternice. LSIL je prema novoj podjeli promjena takozvana skvamozna intraepitelna lezija niskog stupnja koja je u staroj podjeli klasificirana kao CIN I, a HSIL je skvamozna intraepitelna lezija visokog stupnja, koja po staroj klasifikaciji uključuje stupnjeve   CIN  II, CIN  III, te CIS (carcinoma in situ). Abnormalne promjene mogu biti i na žljezdanom epitelu i tada se označavaju sa AIS (adenocarcinoma in situ).

Probir je postupak identificiranja pojedinaca koji se trenutno smatraju zdravima i nemaju simptoma bolesti, ali mogu biti u povećanom riziku od određenih bolesti ili stanja. Provodi se različitim testovima, ovisno od bolesti koja se kontrolira. U slučaju ranog otkrivanja raka vrata maternice koristi se probirni testovi Papa test i HPV test.

Rak vrata maternice četvrti je najčešći rak u žena te četvrti uzrok smrtnosti od raka u žena u svijetu. Procjenjuje se da godišnje se u svijetu dijagnosticira oko 570 000 novih slučajeva raka vrata maternice, a malo više od 300 000 žena umre od te bolesti. Rak vrata maternice po pojavnosti novih oboljenja (incidenciji) u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina nije među deset najučestalijih sijela raka u žena, no godišnje od njega oboli gotovo 300 žena, a umre malo više od 100 žena (skoro svaki dan se dijagnosticira jednoj ženi, a svaki treći dan od njega umire jedna žena). U žena u dobi od 30 do 49 godina, rak vrata maternice je treći najčešći rak žena u Hrvatskoj (iza raka dojke i štitnjače).

Rak vrata maternice ima čvrstu uzročno posljedičnu vezu s Humanim papilomavirusom (HPV) i ova vrsta raka je u 99,7% slučajeva uzrokovana infekcijom HPV-om. Infekcija HPV-om je glavni uzročnik u nastanku raka vrata maternice, odnosno kronična, neliječena upala rodnice i vrata maternice prouzročena infekcijom visokorizičnim tipovima HPV-a koji se prenosi spolnim putem. Poznato je oko 200 tipova HPV-a, a njih oko 15 mogu uzrokovati rak vrata maternice, dakle imaju zloćudni potencijal i nazivamo ih virusima visokog rizika. U našoj sredini najčešći i visokorizični tpovi su 16 i 18, a primjerice HPV tipovi 6 i 11 nemaju zloćudni potencijal, već uzrokuju nastanak spolnih bradavica (kondiloma) na ženskom i muškom spolnom sust