Priča o jednostavnom Papa testu i jednom Grku …

 

Kako je jedan Grk spasio živote mnogih žena ? 

Većina žena ima osjećaj da je papa test u primjeni oduvijek, početak njegove primjene započeo je tek od 1960., sramežljivim napucima Američkog društva ginekologa iako su sama istraživanja objavljena još 1928. od strane grka s američkom adresom dr. Georgios Nikolaou Papanikolaou i upravo temeljem njegovih istraživanja test dobiva eponim po njemu Papanikolaou test ili papa test. 

Test koji je zasigurno promijenio život mnogih žena, saživio se kao sastavni dio skrbi za ženskim ali i cjelovitim zdravljem. Probirni test relativno jednostavan test, ponovljiv, neinvazivan, ukorporiran s komplementarnim metodama (kolposkopija) i HPV genotipizacija i ono što je iznimno bitno za žene prihvatljiv i prepoznatljiv u svome značaju. Test prepoznatljiv kao okosnica u razlučivanju dobrog od lošeg, temeljem uzimanja površinskih stanica sa vrata grlića maternice njezinog kanala i stražnjeg svoda rodnice. Test  nije bolan, jednostavan u dnevnom radu, i ponovljiv.  

Strah od papa testa često je skriven u strahu od samog pregleda i moguće nelagode tijekom pregleda. 

Prilagođenim ginekološkim instrumentom koji se uvodu u rodnicu prikazuju se stjenke rodnice i površina vrata maternice. Cjelovit prikaz omogućuje pravilno uzimanje obriska sa svoda vagine, vrata grlića maternice pomoću špatule i štapića koji se uvodi u kanal vrata maternice, razmazom po predmetnom stakalcu špatule i štapića stanice se nanose na stakalce koje se potom odlaže u posebne otopine. Analiza stakalca se provodi u citološkom laboratoriju. Dobiveni rezultati mogu ukazivati ne samo na promjene stanica koje mogu pred stadiji odnosno prve promjene koje mogu ukazivati na rani stadij bolesti ali i na pojedine upalne promjene i njihove uzročnike. Prilikom postavljanja sumnje na pojedine uzročnike upalne zasigurno je važna daljnja obrada, odnosno uzimanje ciljanih uzorka iz rodnice ili vrata grlića maternice za daljnju mikrobiološku obradu te prilikom sumnje na infekciju uzrokovanom HPV virusom zasigurno je potrebita i njegova detekcija. 

Prilikom postavljanja sumnje na jedan od upalnih uzročnika nužna je cjelovita i ciljanja obrada ne samo analizom uzorka iz rodnice već i urina ali iznimno je važno obuhvatiti i partnera kako uzimanjem ciljanih uzoraka ( urin, sjeme ili direktan obrisak iz mokraćovodne cijevi) tako i ciljano provođenje terapije u istoj dozi i kroz isto vrijeme.

Dinamika ponavljanja papa obriska ovisi o njegovom nalazu i dobi žene, ukoliko je nalaz uredan zasigurno ga treba ponoviti unutar 1 do 3 godine od zadnjeg uzimanja. Točnost testa iznosi od 66-80% ovisno od laboratorija do laboratorija, njegova točnost ovisi o nizu čimbenika, tehničkom načinu uzimanja, metodi fiksiranja, analizi i interpretaciji. Temeljem ovih spoznaja postavljeni su napuci o dinamici uzimanja kontrolnih uzorka. Uvođenjem komplementarnih metoda kolposkopije i biopsije odnosno histološkom interpretacijom uzorka na temelju patohistološke analize, točnost doseže do 95%.  Važno je istaknuti da njegova točnost nije apsolutna stoga je iznimno važna i klinička impresija liječnika/ ginekologa kao i prepoznavanje pojedinih odstupanja od strane žena (pojačani iscjedak, nelagoda u rodnici, nelagoda tijekom i nakon odnosa, neuobičajna krvarenje između dva menstrualna ciklusa).

Vrijeme kada ga započinjemo uzimati nije jasno određeno ali zasigurno je preporuka nakon 6-12 mjeseci od stupanja u spolne odnose bez obzira na životnu dob.  

Donošenjem odluke i dogovaranjem termina a neposredno prije samog uzimanja nije uputno koristiti lokalnu terapiju (vaginalete ili vaginalne kreme barem 2-3 dana, lubrikante, spermicidne kreme), dogovoriti termin u vrijeme menstrualnog krvarenja imati odnos neposredno prije samog termina dogovorenog za pregled. 

Dinamika ponavljanja između uzimanja dva papa testa je minimalno 4 tjedna u protivnom postoji opasnost od lažno negativnog nalaza, što može dovesti do niza zabluda i neadekvatnih poteza.

Bilo koje odstupanje koje zamijetite, nelagoda, svrbež, iritacija, nelagoda ili bolnost nakon odnosa, neprimjerena sukrvica ili naglašeni iscjedak predstavljanju alarme za dogovaranje liječničkog pregleda s ciljem otkrivanja mogućeg uzročnika ciljanim pretragama s ciljem određivanja citološkim promjena (papa test) mikrobiološki (uzimanjem uzoraka iz rodnice) i stvaranja mozaika kojim se može provesti ciljano liječenje.  

 

doc. prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije