Rak vrata maternice

Vrat maternice (cervix uteri) izbočuje se u rodnicu odozgo s otvorom odnosno ušćem maternice, na koji se prema gore nastavlja tijelo maternice i jajovodi. Rak vrata maternice zloćudna je bolest koja se razvija u dijelu maternice koji se otvara u rodnicu. Nastaje kada se pojave nepopravljive promjene na stanicama koje oblažu vrat maternice te one počnu nekontrolirano rasti, u velikoj većini slučajeva zbog dugotrajne infekcije visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Rak vrata maternice u 99,7% slučajeva uzrokovan je kroničnom, neliječenom infekcijom humanim papiloma virusom (HPV).

Obično je za razvoj ovog sijela raka potrebno dulje razdoblje (10 – 15 godina).

Rijetko koji rak ima na tako lako dostupnom organu, tako jednostavnu i dobru dijagnostiku kao što je ima rak vrata maternice. Dijagnostički postupci nam omogućavaju da pronađemo promjene na vratu maternice koje bi mogle dovesti do nastanka raka. Izlječenje u predstadijima (premalignim promjenama) ove bolesti gotovo je stopostotno. Najuspješnije je liječenje sprečavanja nastanka zloćudne bolesti, odnosno premalignih promjena.

Rizični čimbenici

Glavni rizični čimbenik i nužan preduvjet za razvoj predstadija raka i raka vrata maternice je dugotrajna infekcija HPV-om (u 99,7 % slučajeva uzrokovan je kroničnom, neliječenom infekcijom HPV-om). Dodatni rizični čimbenici koji su povezani s perzistentnom infekcijom HPV-om i doprinose razvoju zloćudne bolesti uslijed iste su pušenje, dugotrajna uporaba oralne hormonalne kontracepcije, veliki broj poroda, te istovremeno prisutne i druge spolno prenosive infekcije kao što je genitalni herpes ili infekcija HIV-om, genetski čimbenici i sklonost (nasljedna sklonost – rak vrata maternice u obitelji), nepravilna prehrana kao što je deficit određenih prehrambenih sastojaka.

Infekcija HPV-om

Infekcija HPV-om, čiji je uzročnik Humani papiloma virus (HPV) je najproširenija virusna spolno prenosiva infekcija. Rezultati istraživanja procjenjuju sa će i do 80 % osoba tijekom života biti zaraženo HPV-om.

Prijenos infekcije

Virus HPV-a prenosi se spolnim odnosnom i dodirom kože o kožu/sluznicu prilikom intimnog kontakta i bez spolnog odnosa.

Poznato je oko 200 tipova HPV-a, a 50 ih inficira područje genitalnih (spolnih) organa. Tipove HPV-a koji inficiraju genitalno područje možemo podijeliti na visokorizične i niskorizične. Neki tipovi uzrokuju spolne bradavice ili kondilome, a neki tipovi mogu uzrokovati rak spolnih organa.

Simptomi

Simptomi infekcije HPV-om mogu biti pojava spolnih bradavica, no infekcija obično nema nikakve simptome. Zbog toga se često događa da zaražene osobe ne znajući da su zaražene infekciju mogu prenjeti svojim partnerima.

Najveći broj zaraženih osoba uspijeva svladati infekciju zahvaljujući djelovanju imunosnog sustava, no ako se virus zadrži u stanicama sluznice, promjene mogu uzrokovati razvoj raka. U manjem broju zaraženih žena, infekcija će trajat niz godina (10 – 15 godina) te uzrokovati premaligne promjene vrata maternice, koje, ako se na vrijeme ne liječe, mogu prouzročiti i rak.

HPV niskog rizika (najčešći su 6 i 11) može uzrokovati nastanak genitalnih (spolnih) bradavica (kondiloma) u oba spola i blaže promjene stanica vrata maternice. HPV visokog rizika (npr. 16, 18, 31, 33, 35…) može uzrokovati teže premaligne i maligne promjene stanica vrata maternice, rak stidnice ili rodnice u žena, rak penisa u muškaraca i rak grla i anusa u oba spola. Tipovi 16 i 18 najrizičniji su tipovi HPV-a za razvoj premalignih promjena i raka vrata maternice.

Dijagnostika

Spolne bradavice (kondilomi) dijagnosticiraju se liječnički pregledom vanjskog spolovila. Infekcija sluznice ne može se vidjeti niti utvrditi pregledom, te je potrebno testiranje na HPV.

Liječenje

Ne postoji lijek za izliječenje infekcije HPV-om poput antibiotika kojim se liječe bakterijske spolno prenosive infekcije, no spolne bradavice i promjene na stanicama vrata maternice koje su uzrokovane HPV-om mogu se uspješno liječiti. Liječenje promjena koje uzrokuje infekcija HPV-om provodi se uklanjanjem promjene ili zaraženog dijela tijela. Spolne bradavice uklanjaju se premazivanjem, smrzavanjem, spaljivanjem ili kirurški. Promjene na sluznici vrata maternice liječe se uklanjanjem zaraženog dijela laserski, elektrokoagulacijom ili kirurškim metodama.

Prevencija

Kao i kod drugih spolno prenosivih infekcija, za sprječavanje infekcije HPV-om važno je odgovorno spolno ponašanje i korištenje kondoma. Kondom ne pruža jednako djelotvornu zaštitu od infekcije HPV-om kao za ostale spolno prenosive infekcije, jer se spolne bradavice ili infekcija mogu nalaziti i u području koje ne prekriva kondom.

Protiv infekcije određenim tipovima HPV-a, koja je nužan preduvjet za razvoj raka vrata maternice, postoji cjepivo. Cijepljenje protiv HPV-a pruža zaštitu od raka i predstadija raka vrata maternice, stidnice, rodnice, anusa te anogenitalnih (spolnih) bradavica ili kondiloma, a nalazi u redovitom programu cijepljenja u Hrvatskoj za učenice i učenike osmih razreda osnivnih škola.

Budući da ima visokorizičnih tipova koji nisu obuhvaćeni cijepljenjem i budući da infekcjia HPV-a najčešće nema simptoma, redoviti ginekološki pregledi i dalje u potrebni i za cijepljene i za necijepljene djevojke i žene. Cijepljenje je najučinkovitije prije početka spolne aktivnosti, no mogu se cijepiti i spolno aktivne osobe, uz napomenu da možda može pružati manju zaštitu ako je infekcija HPV-om već prisutna.

Simptomi

Simptomi raka vrata maternice nespecifični su i rijetki te se se ne pokazuju tijekom dužeg vremena. Predstadiji raka odnsono promjene na stanicama obično nemaju nikakve simptome.
Uznapredovale stadije prate:
• nepravilno krvarenje
• krvarenje između dva menstrualna ciklusa
• krvarenje nakon spolnog odnosa∞neuobičajen iscjedak
• bolovi u donjem dijelu trbuha.

Važno je ići na preventivne ginekološke preglede prema savjetu liječnika ovisno o nalazu i utvrđenom stanju. Ako primijetite neke od spomenutih simptoma koji mogu upućivati na infekciju HPV-om ili rak vrata maternice, dogovorite ginekološki pregled.

Dijagnostika

Rijetko koji rak ima na tako lako dostupnom organu, tako jednostavnu i dobru dijagnostiku kao što je ima rak vrata maternice.
Uglavnom se radi o zloćudnim promjenama dviju različitih vrsta sluznica, žljezdane i epitelne, na mjestu gdje se one anatomski dodiruju (tzv. zona transformacije na vratu maternice). Kao kod svake dijagnostike cilj je pronaći promjene koje mogu dovesti do raka, te na taj način spriječiti njegovo pojavljivanje. Ako je on već nastao onda je cilj da se otkrije u što ranijem stadiju bolesti što izravno određuje uspjeh liječenja.

U postupku dijagnosticiranja koriste se kombinacija citoloških analiza briseva vrata maternice (Papa test), rezultata testiranja infekcije humanim papiloma virusom visokog rizika ( visokorizoični HPV), kolposkopskih pregleda te histoloških analiza uzoraka tkiva vrata maternice kojima se postiže visoki stupanj dijagnosticiranja promjena koje bi mogle dovesti do raka, odnosno raka u što ranijim stadijima bolesti.

Citološka analiza (Papa test) podrazumijeva analizu odljuštenih stanica sluznice vrata maternice. Postojanje kronične infekcije visokorizičnim tipovima HPV -a, koja je glavni čimbenik pojave ove bolesti, može se utvrditi Papa testom (analizom promjena stanica koje uzrokuje infekcija HPV-om) te testiranjem na HPV. U slučaju pozitivnog nalaza Papa testa kolposkopom se promatra vrat maternice koristeći povećanja, različite otopine i svijetla, te se otkrivaju mjesta promjene na sluznici. Tako se potvrđuje ili odbacuje citološka sumnju postojanja promjena na stanicama temeljem rezultata Papa testa i određuju mjesta uzimanja uzorka za histološku analizu tkiva.

Sve europske države imaju nacionalne programe ranog otkrivanja i sprečavanja nastajanja raka vrata maternice, pa tako i naša.

Probir se provodi, ovisno o godinama starosti žene, različitim primarnim testovima: Papa testom, kombinacijom Papa testa i testiranja na HPV, te testiranja na HPV, koji se u slučaju pozitivnog nalaza dopunjuju daljnjim pretragama.

Liječenje

Najuspješnije je liječenje sprečavanja nastanka zloćudne bolesti, odnosno premalignih promjena. Dijagnostički postupci nam omogućavaju da pronađemo promjene na vratu maternice koje bi mogle dovesti do nastanka raka vrata maternice. Izlječenje u predstadijima (premalignim promjenama) ove bolesti gotovo je stopostotno.

Premaligne lezije epitela (cervikalna intraepitelna lezija visokog stupnja HSIL ili po staroj klasifikaciji CIN II, CIN III, CIS ) i žljezdane premaligne promjene ( adenokarcinoma in situ-AIS ) se mogu odstraniti kirurškim ambulantnim zahvatima u lokalnoj analgeziji. Ove zahvate odstranjenja dijela sluznice zahvaćenim promjenama nazivamo minimalno invazivnim kao što su LLETZ ( engl. Large Loop Excision Transformation Zone), konizacija nožem ili laserom. Ako su premaligne promjene manjeg stupnja koristimo različite postupke uklanjanja promijenjenog epitela na vratu maternice kao što su krioterapija, laservaporizacija, i elektrokauterizacija.

Viši stadiji invazivne maligne bolesti uspješno se liječe kirurškim zahvatima uklanjanja vrata maternice, maternice ili maternice s jajnikom i jajovodima, uklanjanjem tkiva oko maternice sa limfnim čvorovima zdjelice, te zračenjem i kemoterapijom.

Ovisno o stupnju bolesti koriste se različiti opsezi operacija odnosno kombinacije sa zračenjem i kemoterapijom.

Uspjeh izlječenja ovisi o stupnju bolesti, histološkim tipovima tumora, općem stanju pacijentice, drugim pratećim bolestima, ali ne smijemo smetnuti s uma i veliku ulogu pozitivnog odnosa pacijentice prema bolesti i uspjehu njenog liječenja. Moderni pristupi bolesti omogućavaju vrlo uspješno liječenje, što imaju samo mali broj zloćudnih bolesti.

Primarna prevencija (edukacija, odgovorno spolno ponašanje i cijepljenje protiv HPV-a), rano otkrivanje bolesti i njenih predstadija redovitim ginekološkim pregledima, te realnost očekivanja ishoda liječenja i upoznavanje pacijentica sa svim tim aspektima, nužni su za uspjeh dijagnostike i liječenja.

Svjesni svega navedenog, pacijentice i liječnik mogu se pouzdati u uspjeh liječenja.

Prevencija

Prevencija raka vrata maternice uključuje odgovorno spolno ponašanje, cijepljenje protiv HPV-a, zdrav stil života te preventivne ginekološke preglede i testiranja za rano otkrivanje raka i promjena na stanicama koje predhode raku. O prevenciji raka vrata maternice možete pročitati ovdje.

Epidemiološki podaci

Po pojavnosti, u Hrvatskoj je rak vrata maternice treći najčešći rak žena u dobi od 30 do 49 godina (iza raka dojke i štitnjače). U posljednjih pet godina u Hrvatskoj godišnje prosječno od raka vrata maternice oboli oko 300 žena, a umre njih oko 100. Više o epidemiološkim podacima možete pročitati ovdje.

Podijeli!

Misli na svoju budućnost, napravi Papa test

Ako imaš neko pitanje, pošalji upit na

RVMsavjet@hzjz.hr

PREUZMI OVDJE