Cijepljenje protiv HPV-a
Protiv infekcije HPV-om, koja je nužan preduvjet za razvoj raka vrata maternice, postoji cjepivo. Cjepivo je u redovitome programu cijepljenja u Hrvatskoj za učenice i učenike osmih razreda osnovnih škola, te je uz odgovorno spolno ponašanje i korištenje kondoma, važan dio primarne prevencije infekcije HPV-om.
Cijepljenje protiv HPV-a pruža zaštitu od predstadija raka i raka koji zahvaćaju vrat maternice (cerviks), stidnicu (vulvu), rodnicu (vaginu) kod ženskog spola i čmar (anus) kod oba spola te spolnih bradavica (anogenitalnih bradavica, kondiloma) kod oba spola uzrokovanih određenim tipovima HPV-a.
Cijepljenje je učinkovito u sprječavanju kronične infekcije koja može uzrokovati razvoj raka spolnih organa, no budući da ima visokorizičnih tipova koji nisu obuhvaćeni cijepljenjem i budući da infekcija HPV-a najčešće nema simptoma, redoviti ginekološki pregledi i dalje su potrebni.
Stoga, budući da cijepljenje protiv HPV-a ne uklanja rizik u potpunosti, već ga smanjuje, preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.
O značaju HPV cjepiva u prevenciji raka vrata maternice možete pročitati ovdje.
Više o cijepljenju protiv HPV-a i HPV-u pročitajte ovdje.
Nuspojave cjepiva protiv HPV-a
U Hrvatskoj se cjepivo protiv HPV-a primjenjuje od 2007. godine te do sada nije zabilježena nijedna teža nuspojava. Najčešće su nuspojave blage i kratkotrajne te slične kao i kod drugih vrsta cjepiva (bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu uboda, povišena tjelesna temperatura, glavobolja i umor, mučnina, bol u mišićima ili zglobovima). Za više informacija o sigurnosnom profilu i mogućim nuspojavama određenog cjepiva potrebno je pročitati sažetak opisa svojstava lijeka te uputu o lijeku koja je priložena pakiranju cjepiva i javno objavljena na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i HZJZ-a.
U okviru nadziranja provedbe Programa obveznih cijepljenja HZJZ prati nuspojave cijepljenja putem Registra nuspojava cijepljenja zbog vrednovanja cjepiva koja se upotrebljavaju u Republici Hrvatskoj i, ako se ukaže potreba, intervencije. Zdravstveni djelatnik koji utvrdi nuspojavu cijepljenja dužan je to prijaviti HZJZ-u i HALMED-u na propisanom obrascu. Korisnik lijeka i bilo koji drugi građanin može prijaviti HALMED-u sumnju na nuspojavu lijeka/cjepiva.
Prijava sumnje na nuspojave predstavlja učinke koji su uočeni tijekom primjene određenog cjepiva. Međutim, te sumnje na nuspojave ne moraju biti povezane s cjepivom ni uzrokovane njime. Slučaj se može prijaviti na temelju sumnje o povezanosti nuspojave s cjepivom, no to ne znači da je nužno utvrđena povezanost između cjepiva i nuspojave. Nuspojava se mogla pojaviti zbog drugih čimbenika, primjerice bolesti zbog koje se uzima određeni lijek ili interakcije između dvaju ili više lijekova koje bolesnik uzima. Broj prijavljenih nuspojava ne može se upotrebljavati za procjenu vjerojatnosti nastanka nuspojave.
Svaku pojedinačnu prijavu sumnje na nuspojavu treba gledati u kontekstu svih dostupnih podataka o cjepivu. Osim spontanih prijava nuspojava, koje proizlaze iz primjene cjepiva diljem svijeta, također postoje prijave i izvještaji iz kliničkih ispitivanja, drugih ispitivanja i znanstvene literature. Samo procjenom svih dostupnih podataka mogu se donijeti čvrsti zaključci o koristima i rizicima primjene određenog cjepiva.
U Hrvatskoj se cjepivo protiv HPV-a primjenjuje od 2007. godine te je do 21. studenoga 2021. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo zaprimio ukupno 63 prijava sumnji na nuspojave nastale nakon cijepljenja protiv HPV-a, a HALMED 97 prijava. Razlika u broju nastala je u činjenici da HZJZ prikuplja nuspojave poslane i potvrđene od zdravstvenih djelatnika, dok HALMED prikuplja uz prijave zdravstvenih djelatnika i prijave građana.
Stručna skupina za nuspojave cijepljenja, koja se sastoji od liječnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, redovito se sastaje radi procjene težine nuspojava, utvrđivanja dijagnoze kod opisanih nuspojava i vjerojatnosti uzročno-posljedične povezanosti cijepljenja i neželjene reakcije.
Najčešće prijavljene nuspojave bile su glavobolja, mučnina, bol u mišićima ili zglobovima, lokalne reakcije – bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu uboda, povišena tjelesna temperatura te alergijske reakcije, uglavnom u obliku pojave osipa. Većina prijavljenih nuspojava očekivana je i navedena u sažetku opisa svojstava lijeka te su se povukle bez posljedica. Za više informacija o sigurnosnom profilu i mogućim nuspojavama određenog cjepiva potrebno je pročitati sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku koja je priložena pakiranju cjepiva i javno objavljena na mrežnim stranicama HALMED-a. Detaljnije informacije o prijavljenim nuspojavama dostupne su u Izvješćima o nuspojavama na mrežnim stranicama HZJZ-a (https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/nuspojave-cijepljenja-u-hrvatskoj/) i HALMED-a (https://www. halmed.hr/Farmakovigilancija/Izvjesca-o-nuspojavama/).
Popis najčešćih 10 nuspojava prema podacima HALMED-a*
Nuspojava | Broj (%) |
Glavobolja | 22 (21,4%) |
Mučnina | 16 (15,5%) |
Bol na mjestu primjene cjepiva | 13 (12,6%) |
Umor | 12 (11,7%) |
Bol u ekstremitetima | 11 (10,7%) |
Pireksija (povišena tjelesna temperatura) | 11 (10,7%) |
Astenija (malaksalost) | 10 (9,7%) |
Povraćanje | 9 (8,7%) |
Slabost | 8 (7,8%) |
Osip | 8 (7,8%) |
* Od 2009. do zaključno s 15.09.2022. godine HALMED je zaprimio 103 prijava nuspojava, od čega se 85% odnosilo na prijave nuspojava kod žena (u razdoblju od 2009. do 21.11.2021. zaprimljeno je ukupno 97 prijava s ukupno 340 nuspojava). Prosječno se godišnje zabilježi oko 7 prijava nuspojava (raspon 0-23). Prijave uključuju prijave zdravstvenih djelatnika (88% liječnik, 3% ljekarnik, 4% drugi zdravstveni djelatnk) i građana/korisnika (14%) na sljedeća HPV cjepiva: Gardasil (16%), Gardasil 9 (66%), Cervarix (1%), Silgard (17%), HPV cjepivo bez zaštićenog naziva. Najviše je primijenjeno devetvalentnog cjepiva (Gardasil 9- oko 160.000 doza) s obzirom da je ono od 2016. godine dostupno u Nacionalnom programu cijepljenja.
Napomena vezano uz prijave nsupojava koje se analiziraju. Prijava sumnje na nuspojave predstavlja učinke koji su uočeni tijekom primjene određenog cjepiva. Međutim, te sumnje na nuspojave ne moraju biti povezane s cjepivom, niti uzrokovane njime. Slučaj se može prijaviti na temelju sumnje o povezanosti nuspojave s cjepivom, no to ne znači da je nužno utvrđena povezanost između cjepiva i nuspojave. Nuspojava se mogla pojaviti zbog drugih čimbenika, primjerice bolesti zbog koje se uzima određeni lijek ili interakcije između dva ili više lijeka koje bolesnik uzima. Broj prijavljenih nuspojava ne može se koristiti za procjenu vjerojatnosti nastanka nuspojave.
Svaku pojedinačnu prijavu sumnje na nuspojavu treba gledati u kontekstu svih dostupnih podataka o cjepivu. Osim spontanih prijava nuspojava, koje proizlaze iz primjene cjepiva širom svijeta, također postoje i prijave i izvješća iz kliničkih ispitivanja, drugih ispitivanja i znanstvene literature. Samo procjenom svih dostupnih podataka mogu se donijeti čvrsti zaključci o koristima i rizicima primjene određenog cjepiva.
Druge informacije ne, poput onih koliko ljudi primi cjepivo i koliko je dugo u prometu, također treba uzeti u obzir.
Za cjelovitije informacije o rizicima i mogućim nuspojavama određenog cjepiva uvijek proučite sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku (priloženu pakiranju cjepiva i javno objavljenu na https://halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/). Te informacije također Vam mogu dati zdravstveni djelatnici, poput liječnika i ljekarnika.
Podijeli!
Misli na svoju budućnost, napravi Papa test
Ako imaš neko pitanje, pošalji upit na
RVMsavjet@hzjz.hr